Postrojbe za potporu 8. korpusa
Zapovjednik: Major Franc Misjak
Politički komesar: Major Nikica Zenić
1. bataljun
Zapovjednik: Lazo Katić
2. bataljun
Zapovjednik: Gojko Manzoni
3. bataljun
Zapovjednik: Oleg Smirnov
4.bataljun
Zapovjednik: Artur Takač
5.bataljun
Zapovjednik: Božo Radinović
6. bataljon
Zapovjednik: Nenad Šelevinec
1 tenkovska brigada
Formirana je 16. srpnja 1944. u Gravini (Italija), od polaznika partizanske tenkovske škole, partizanskih tenkista i prognanika iz Dalmacije. Imala je tri tenkovska bataljuna, svaki po tri tenkovske satnije, naoružane britanskim tenkovima tipa Stjuart, bataljun oklopnih automobila i inženjerijski bataljun. Koncem kolovoza 1944. prebačena je na Vis. Zajedno s postrojbama iz sastava 26. divizije sudjelovala je u splitskoj i mostarskoj operaciji. U sastavu IV armije sudjelovala je u završnim bitkama u Lici, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Istri i okolici Trsta.
Zapovjednik: potpukovnik Periša Grujić
Rođen je 1915. u selu Lipovo na Kolašinu. Partizanskom pokretu pristupio je 1941. a član KPJ od 1942. U vrijeme rata obnašao je dužnosti načelnika stožera brigade, divizije i korpusa. U vrijeme Mostarske operacije bio je zapovjednik 1. tenkovske brigade 8. korpusa. Poslije rata nalazio se na dužnostima načelnika operative 1. tenkovske armije, Tenkovskog školskog centra i katedre oklopnih postrojbi Centra visokih vojnih škola JNA. Djelatna vojna služba prestala mu je 1971.
Politički komesar: potpukovnik Franc Hočevar
Prva partizanska lovačka eskadrila
Formirana je 22. travnja 1944. u sjevernoj Africi. Naoružana lovcima Spitfajer V, operativno je i stegovno bila podređena britanskom «Balkanskom zrakoplovstvu». Djelovala je sa uzletišta Kane, sa Visa i Škabrnje.
Druga partizanska lovačka eskadrila
Formirana je 01.srpnja 1944.kod Bengazija (Libija). Naoružana zrakoplovima Hariken II RP. Operativno je i stegovno bila podređena britanskom «Balkanskom zrakoplovstvu» .
Mostar iz zraka - rujan 1944.
29. hercegovačka divizija
Vlado Šegrt, zapovjednik 29. hercegovačke divizije
Rođen je 1907. u Lastvi kod Trebinja. Prije rata zemljoradnik. Član KPJ od 1931. Pripadnik partizanskog pokreta od 1941. i jedan od organizatora lipanjskog ustanka 1941. u okolini Trebinja. U ratu obnašao dužnosti zapovjednika brigade i 29. hercegovačke divizije te vijećnik AVNOJ-a. Poslije rata bio je član CK SKJ, potpredsjednik Skupštine SR BIH, i drugo. Proglašen narodnim herojem.
Politički komesar: potpukovnik Vukašin Mićunović
Rođen je 1919. u Velestovu kod Cetinja. Prije početka rata bio je student filozofije. Član KPJ od 1939. a pripadnik partizanskog pokreta od 1941. U ratu je bio član Oblasnog komiteta KPJ Cetinje, politički komesar divizije itd. U vrijeme Mostarske operacije nalazio se na dužnosti političkog komesara 29. hercegovačke divizije. Poslije rata bio je politički komesar armije i JRM. Završio Visoku vojnu akademiju JNA. Djelatna vojna služba prestala mu je 1957. a od tada nalazio se na više visokih dužnosti u CK SKJ, te u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti SFRJ. Autor je nekoliko romana s ratnom tematikom.
Načelnik stožera: potpukovnik Drago Đukanović
Rođen je 1914. u Čevu kod Cetinja. Prije rata bio je djelatni časnik jugoslavenske kraljevske vojske. Partizanskom pokretu pristupio 1943., kad postaje i član KPJ. U ratu je obnašao dužnosti načelnika stožera brigade, divizije, itd. Poslije rata bio je načelnik stožera KNOJ-a, načelnik pozadinskih postrojbi JNA, načelnik uprave u SSNO, itd. Završio Visoku vojnu akademiju i kurs operatike JNA. Djelatna služba u JNA prestala mu je 1972.
Postrojbe u sastavu 26. dalmatinske divizije:
10. hercegovačka brigada
Ratni put brigade:
Formirana je 10. kolovoza 1942. u Šujici. Sudjelovala je u borbama na Sutjesci, ovladavanju Dubrovnikom i Herceg-Novim, mostarskoj, sarajevskoj i tršćanskoj operaciji. Polovicom studenog 1944. prebačena je u zapadnu Hercegovinu, gdje je djelovala oko mjesec dana. Brigadom je u to vrijeme zapovijedao major Radomir Mirković, njegov zamjenik je bio Milan Papić, dužnost političkog komesara obnašao je major Sveto Kovačević, a načelnika štaba Hrvoje Tičinović. Zapovjednici bataljuna bili su Maksim Bulut, Stevo Drinjak, Lazar Vojnović, Jovan Bobot i Branko Babić. (Komnenović-Kreso, Monografija 29. hercegovačke divizije, Beograd, 1979., str. 578.-580.)
Zapovjednik: major Radomir Mirković
Politički komesar: major Sveto Kovačević
11 hercegovačka brigada
Zapovjednik: major Slavo Skender
Politički komesar: Božidar Ivanović
12 hercegovačka brigada
Ratni put brigade:
Formirana je 22. studenoga 1943. Djelovala je u istočnoj Hercegovini. Sudjelovala u ovladavanju Bilećom, Dubrovnikom, Metkovićem, Čapljinom i Čitlukom. Tijekom studenoga i prosinca 1944. s juga je opsjedala Široki Brijeg. Do 25. studenog 1944. brigadom je zapovijedao Milinko Okiljević, a nakon toga major Ljubo Mijanović i njegov zamjenik Omer Mrgan. Dužnost političkog komesara do 12. prosinca 1944. obnašao je Jozo Bakrač a kasnije major Petar Mišeljić. Obavještajni oficiri bili su Milan Spremo i Aleksandar Zelenović a opunomoćenik OZN-e Branko-Brana Popadić. Zapovjednici bataljuna bili su Petar Mandić, Vlado Kapor, Luka Anđelić i Borko Čavaljuga. (Komnenović-Kreso, Monografija 29. hercegovačke divizije, Beograd 1979., str. 582.-584.)
Zapovjednik: major Ljubo Mijanović
Politički komesar: major Petar Mišeljić
13 hercegovačka brigada
Zapovjednik: major Milorad Kujačić
Politički komesar: major Luka Ratković
14 hercegovačka brigada
Zapovjednik: kapetan Radovan Šakotić
Politički komesar: major Mirko Ignjatović
3. brigada KNOJ-a BiH
Djelovala u sastavu Treće (Bosanskohercegovačke) divizije KNOJ-a
(zapovjednik pukovnik Danilo Komnenović, politički komesar Špiro Srzentić) a izravno je bila podređena OZNI BIH ( Uglješa Kojadinović). Utemeljena je 05. prosinca 1944., odlukom štaba 29. hercegovačke divizije i Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu na čijem je čelu u to vrijeme bio Vaso Miskin Crni. Uz ranije uspostavljeni bataljun OZNE, ova je postrojba tijekom čitave 1945. bila dodatna oružna snaga Oblasnog ureda OZN-e za Hercegovinu i njenih kotarskih ispostava. Pod krinkom povećanja stupnja sigurnosti i borbe protiv zaostalih neprijateljskih skupina ova je organizacija vršila otvoreni teror, mučenja i svirepa ubojstva protivnika komunističke ideologije. Najčešće bez ikakvih dokaza.
U sastav ove brigade, početkom prosinca 1944., ušlo je i oko 150 najodanijih pripadnika Ljubuškog partizanskog odreda. Za prvih 50 dana svoga postojanja brigada je, prema tvrdnjama njenog nadređenog zapovjednika, ubila 63, uhitila 275, a ranila 16, prikrivenih protivničkih vojnika. (Komnenović-Kreso, Monografija 29. hercegovačke divizije, Beograd, 1979., str. 409.)
Zapovjednik: major Jovan Andrić
Rođen je 1916. u selu Davidović kod Bileće. Do II svjetskog rata radio kao zemljoradnik. Partizanskom pokretu pristupio 1941. a član KPJ od 1942. U ratu je obnašao dužnost zapovjednika 10. hercegovačke brigade. U vrijeme Mostarske operacije bio je zapovjednik 3. brigade KNOJ-a. Poslije rata bio je pomoćnik zapovjednika divizije, načelnik škole, itd. Završio Visoku vojnu akademiju JNA. Djelatna vojna služba u JNA prestala mu je 1969. godine.
Politički komesar: major Džemal Muminagić
Rođen je 1920. u Ljubuškom. Prije II svjetskog rata student medicine. U partizanski pokret i KPJ uključio se 1941. Obavljao je dužnosti političkog komesara u bataljunu, brigadi, diviziji i korpusu. U vrijeme Mostarske operacije bio je politički komesar 3. brigade KNOJ-a. Poslije okončanja rata nastavio je aktivno djelovati u JNA. Iz JNA izlazi 1959. godine s činom general-majora, nakon čega je imenovan na dužnost generalnog direktora FAMOS-a iz Sarajeva. Za gradonačelnika Sarajeva izabran je 1967. i na ovoj dužnosti ostao je šest godina. Bio je član Savjeta Republike, predsjednik SUBNOR-a grada Sarajeva, član Predsjedništva RO SRVS, član Konferencije i Predsjedništva SOFKBiH, član Olimpijskog komiteta ZOI 84 Sarajevo, predsjednik Skupštine SR BiH, delegat Skupštine SR BiH i član Delegacije u VRP Skupštine SFRJ.
Постови
