SARAJEVO - Predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u intervjuu za naš list kaže kako je vrlo zadovoljan dogovorenim poslovima u Zagrebu. Radmanović pozdravlja angažman njemačke kancelarke Angele Merkel u rješavanju glavnih političkih problema u BiH. Predsjedatelj državnoga Predsjedništva vjeruje u dogovor SNSD-a i SDP-a i ne smatra da je “čvrsta potpora” Čoviću razlog što taj dogovor već nije postignut.
I sami ste kazali kako je posjet članova Predsjedništva BiH Hrvatskoj bio izuzetno uspješan. Na čemu temeljite toliku dozu optimizma, što ste to konkretno dogovorili i jeste li možda precizirali i rokove za rješavanje pitanja koja godinama opterećuju odnose BiH i Hrvatske?
- Itekako ima razloga za optimizam. Imali smo svečani i vrlo topao prijam u Zagrebu i moram kazati kako je takva praksa bila i ranije. Po mom viđenju, osjećala se želja za rješavanjem otvorenih pitanja i da BiH i Hrvatska uistinu postanu dobri susjedi. Drugo, u kvalitetnim razgovorima s predsjednikom Ivom Josipovićem, a poglavito u Vladi Republike Hrvatske s premijerkom Jadrankom Kosor, dotaknuli smo se i načina rješavanja nekih, naravno, u ovom trenutku ne i svih, otvorenih pitanja. Zbog svega toga, moja je ocjena da će sve ići mnogo bolje nego do sada.
Nitko, dakle, ne spori da otvorenih pitanja ima. Pomalo je ipak nejasno zbog čega se ti problemi i do sada nisu brže i učinkovitije rješavali ako se i u BiH tvrdi kako su ta pitanja više tehničke nego suštinske naravi. Budite konkretniji, Predsjedništvo niti predsjednik Josipović neće rješavati međusobna pitanja, ali dvije vlade to moraju. Kada počinje realizacija dogovora?
- Određene rokove smo doista i dogovorili s tim da nama u BiH trenutačno nedostaje Vijeće ministara kako bi se počelo s operacionalizacijom dogovorenoga u Zagrebu. Radi se o nekoliko pitanja koja godinama muče odnose između dvije zemlje i sada smo odlučili ta pitanja ponovno izvaditi iz ladica. Mislim na granicu i imovinu kao dva ključna i nimalo lagana problema. Pitanje morske granice je, po meni, mnogo kompleksniji problem nego što to možda izgleda na prvi pogled. Unatoč tome, to se može i mora riješiti. Ono što je za mene u svemu najvažnije, dobili smo čvrsto obećanje kako Hrvatska neće BiH praviti probleme kao što su njoj pravili probleme neke europske zemlje zbog sporova oko granice. To je suštinski dogovor. Bilo je riječi i o graničnim prijelazima. Kada Hrvatska bude stalna članica EU-a, odnosno kada Schengen bude na vratima BiH, nama je važno da imamo više graničnih prijelaza od dva kako se to trenutačno predviđa. Jednostavno je nemoguće i neprihvatljivo za BiH tako mali broj graničnih prijelaza tim prije ako znamo da Hrvatska, recimo, prema Sloveniji ima četiri granična prijelaza. Mi smo tražili pet prijelaza i to je jedno od krupnih pitanja. Razgovarali smo i o mostovima i cestama. Mislim tu na mostove na Savi kod Šamca i Gradiške prema Okučanima. Bilo je riječi i o nekim energetskim projektima, pri čemu smo vodili računa da je energetika podijeljena unutar BiH. To ne može i ne treba smetati kako bi se razgovaralo.
U onom političkom dijelu razgovora na Pantovčaku i Banskim dvorima još jednom je ukazano na neravnopravni položaj Hrvata u BiH. Vaša stranka, SNSD, i njezin lider Milorad Dodik javno su davali potporu hrvatskim strankama za formiranje zasebnoga entiteta. Smatrate li Vi osobno da je moguće, u ovakvim odnosima i protivljenjima bošnjačkih elita i međunarodne zajednice, doći do zasebne federalne jedinice s hrvatskom većinom ili je realnija institucionalna borba za ravnopravnost Hrvata?
- Ako ponudim svoje osobno stajalište, riskiram da to izazove različite polemike i moguće oštre reakcije. Pokušat ću biti konkretan. Imam argumente kada tvrdim da Hrvatski narod, kao jedan od tri konstitutivna naroda, nema istu razinu ravnopravnosti kao Srbi i Bošnjaci. Iz toga proizlaze zadaci za sve nas u BiH da to popravimo. Moj osobni stav je, koji sam obznanio i prije nego sam ušao u Predsjedništvo BiH, da ova zemlja može funkcionirati samo ako se svi osjećamo ravnopravni, a danas očigledno Hrvati nemaju taj osjećaj i to nije dobro. Što se tiče rješenja, najbolja su ona koje dogovore svi u BiH. To, naravno, i jest najteže. Moram biti iskren, teško je danas u BiH govoriti o “trećem entitetu”.Vrlo teško. Objektivno, taj entitet ne bi mogao podrazumijevati dva članka Ustava BiH u kojem se kaže da postoji “treći entitet”. To bi ipak zahtijevalo krupne ustavne promjene i tko zna kakvu bi to vrstu i intenzitet rasprava izazvalo. Ali, postoje, po mom viđenju, kratkoročna rješenja koja mogu osigurati mehanizme da se Hrvati osjećaju ravnopravnim u BiH i koji će proizvesti daljnje rasprave i procese iz kojih bi se vidjelo što je još bolje za sve narode, za Hrvate prvenstveno.
Ako sam razumio, Vi ste trenutačno bliži opciji institucionalne borbe za popravljanje ustavne pozicije Hrvata u BiH?
- Tako je. Trenutačno je takav odnos snaga, takvo političko okružje u BiH koji me tjeraju da tako promišljam. Ja sam za institucionalnu zaštitu, ali koja mora imati i dugoročne parafe kako hrvatsko pitanje trajno riješiti. Treba biti objektivan, puno je lakše Hrvatima osigurati ravnopravnost u institucijama BiH, međutim, u Federaciji, kao razvojnom i socijalnom entitetu, u kojem se donose i važnije odluke nego u Vijeću ministara, mora se osigurati mehanizam da ne budu preglasavani, barem o ključnim pitanjima. Onda je to već institucionalna zaštita nacionalnoga interesa Hrvata. Nakon toga se može razgovarati i o nekim teritorijalnim rješenjima, ali u smirenom ozračju u okvirima parlamentarnih razgovora, kao što to rade sve demokratske zemlje.
Kada bi se u toj nekoj, kako Vi kažete, drugoj fazi pokrenuli razgovori o teritorijalnom preustroju i eventualnom stvaranju federalne jedinice, mogu li se Hrvati dotaknuti i teritorija RS-a?
- Moram biti jasan do kraja, RS ostaje ovakav kakav jest, s ovakvim ovlastima i granicama. To je konačna stvar i to je stav svih stranaka u RS-u, pa i moj.
Nema pomaka u formiranju vlasti. Morate priznati, pretjeralo se u natezanjima, ljudi su izbezumljeni, problemi se svakodnevno gomilaju, prijeti kaos. Svi gledaju kada će SNSD i SDP, kao najjače stranke, napraviti parlamentarnu većinu. Vidite li Vi kraja ovim “dječjim” političkim inatima?
- Mislim da ima šanse za dogovor i moj je dojam čak bio da su SNSD i SDP u nekim dosadašnjim razgovorima i približili stavove. A onda je odjedanput SDP ponudio platformu nekim političkim strankama i poručili su kako od toga tvrdoglavo ne odstupaju. Mi u SNSD-u držimo kako je na temelju te platforme jednostavno nemoguće napraviti vlast. To smo jasno kazali Zlatku Lagumdžiji i on bi to, kao iskusan političar, morao znati.
Je li SNSD možda u neku ruku zarobljenik čvrstih obećanja koje je dao HDZ-u BiH oko mandatara Vijeća ministara? Biste li brže došli do dogovora sa SDP-om da nema između sada i dva HDZ-a jer Vaša stranka objektivno nema razloga za sporenje s bilo kojom strankom iz Federacije?
- Ne bi se SNSD lakše dogovorio sa SDP-om i da nismo dogovorili partnerstvo s HDZ-om BiH. Naime, mi ne krijemo da imamo dobre odnose s HDZ-om BiH, a u zadnje vrijeme i s HDZ-om 1990., ali ne možemo reći nikako da smo taoci toga. Moj je dojam da SNSD ima potpuno ispravan stav kada zagovara rotaciju na ključnim državnim pozicijama u osiguranju potpune ravnopravnosti naroda. To je vezano i za dva HDZ-a jer su te dvije stranke dobile najveći broj glasova hrvatskoga naroda. U biti, mi principijelno zagovaramo rotaciju, ne prioritetno zbog Hrvata nego da se sutra ne bi dogodilo da i Srbi dođu u podređen položaj u državnoj vlasti. Ne želimo da se to ikome dogodi. Oni koji su najbrojniji u BiH moraju pokazati dobru volju, mudrost i brinuti o onim malobrojnijim.
U utrci za raspodjelom pozicija nametnula su se dva problema, predsjedatelj Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH. U SNSD-u ne kriju da žele vanjske poslove za sebe. Ipak, jeste li spremni popustiti ako je to zalog za sveukupni kompromis?
- Naš koncept podrazumijeva potpunu rotaciju. Predsjedatelj Vijeća ministar mora biti Hrvat i to iz jednoga od dvaju HDZ-ova. Pazite, ako bi političke stranke išle u totalnu rotaciju, onda bi uz predsjedatelja Vijeća ministara Hrvati trebali imenovati i ministra vanjskih poslova. Međutim, to je u praksi nemoguće jer obje pozicije su okrenute i prema vanjskoj politici. Zato smatramo da je bolje rješenje da Srbin bude na čelu Ministarstva vanjskih poslova. To nije neki naš zabetonirani stav vezan za neku osobu, ali je logičan, čvrst stav u kontekstu rotacije i ravnopravnosti koju zagovaramo.
Nedavno je Milorad Dodik boravio u Berlinu i razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Još i prije odlaska u Njemačku Dodik je pozdravio pomoć koju želi pružiti Merkel. Dojam je da nije promijenio stav nakon povratka. Neuobičajeno pomirljivim tonom govorio je o tim razgovorima uz protivljenje “europskoj klauzuli”. Što je za stranke iz RS-a prihvatljivo u tom prijedlogu Angele Merkel za BiH?
- Prvo želim kazati kako Milorad Dodik nije isključiv čovjek bez obzira što nekada to možda izgleda kada iznosi neke svoje stavove. On to pokazuje i u ovim razgovorima u Berlinu. Držim kako je pozitivna priča da najmoćnija država u Europi počinje voditi računa o području zapadnoga Balkana, a poglavito o BiH. Ja to odobravam i mislim kako će se jedan dio birokratskoga pristupa EU prema BiH osloboditi kada mi ovdje shvatimo da netko tako moćan vodi računa o ovoj zemlji. Dobro je da su Berlinu bili i drugi lideri iz BiH. Koliko ja znam, ništa sporno nije bilo u razgovorima između Dodika i kancelarke Merkel. Postoji ta priča koja je neodređena u “europskoj klauzuli”. Mi smo i prije razgovora poručili Angeli Merkel da ne može neka fiktivna priča o “europskoj klauzuli” ući u Ustav BiH. Našom analizom se pokazalo da je to nepotrebno. Netko tko priča priču o toj klauzuli zapravo želi suštinski mijenjati Ustav u dijelu koji se tiče entitetskoga glasovanja. Moram kazati kako to ne želi Merkel, dapače, ona se čak i ne bavi detaljima, što je i normalno za razinu ključne osobe jedne od najjačih i najrazvijenijih zemalja svijeta. Njezin tim se bavi time i oni su samo pitali kako se može doći do jednoga glasa iz BiH što se tiče europskih odnosa. Taj glas nije sporan, mi držimo kako je sporno kako ćemo se mi unutar BiH dogovoriti o tom jednom glasu. Potpuno otvoreno mi u RS-u kažemo - ne kroz ustavne promjene koje bi značile makar i djelomično ukidanje entitetskoga glasovanja.
Najavljuje se imenovanje specijalnoga predstavnika EU-a u BiH. Neki mediji nagađaju kako će on imati jake ovlasti, pa čak i da će EU strogo sankcionirati “kočničare” europskoga puta BiH?
- Ne volim kritizirati medije, ali moram kazati da pomalo naivno i jednostavno prihvaćaju ono što im neki političari iz raznih razloga ponude. Nije u demokratskome biću Europe nekoga kažnjavati, zabranom putovanja ili financijski, kako se nagađa. Pokazalo se u BiH da je kontraproduktivno kažnjavanje, jer samo napravi više problema i odvlači od temeljnoga koncepta, a to je uvođenje standarda i približavanje EU-u. Ne vjerujem da će to raditi EU. Pa, mi već imamo specijalnoga predstavnika, samo je pitanje kako on radi svoj posao. Mislim da nije dobro što u EU skupljaju na različite načine podatke o BiH i na temelju toga pokušavaju definirati svoj stav. Bolje bi bilo da informacije traže u BiH. Uvažavajući sve ministre vanjskih poslova zemalja EU-a, držim kako su ipak trebali na drukčiji način pristupiti rješavanju pitanja u BiH. Ja konkretne poteze EU-a ne vidim. I zato je dobro što će osobe poput kancelarke Merkel pomagati BiH, a ne nekim birokratskim osobama.
Nemam velikih nesporazuma s Izetbegovićem
Zagovarate ozbiljnost i stalni dijalog među strankama i liderima. Jeste li izgradili nesporazum u “svom dvorištu” s Bakirom Izetbegovićem?
- Nije bilo nikakvoga nesporazuma. Nije sporno da mi nemamo u svemu iste stavove. Teško će to ikada i biti, ali se moramo potruditi da u prvom planu bude ono o čemu se možemo dogovoriti, da strpljivo gradimo suglasnost o onim pitanjima o kojima se ne slažemo. Moram kazati kako se Izetbegović u ovih nekoliko mjeseci koliko zajedno radimo maksimalno trudi da Predsjedništvo funkcionira. Nesporazum je samo ispao oko dvije rečenice koje je izgovorio i moram kazati kako ja na njih ne bih niti odgovorio da mediji nisu inzistirali na komentaru. Nije veliki nesporazum, radi se o drukčijim pogledima koje ćemo približavati.
Razgovarao: Antun Mrkonjić
sa sajta Dnevni list preuzeo Radovića sokak
Najnovije vijesti pročitajte OVDE
Постови
