Predstavljena knjiga "Plači, voljena zemljo"
Knjiga "Plači, voljena zemljo", čiji je autor Petar Jozelić, jedan od osnivača Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), predstavljena je danas u Sarajevu kao promišljanje čovjeka koji je u ranoj mladosti otišao iz rodne Bosne, ali 'Bosnu nikad nije prestao živjeti'.
Njegovo djelo u izdanju RABIC-a, koje kroz piščeva proživljavanja prati dešavanja u ovom dijelu Evrope od tridesetih godina 20. stoljeća naovamo, promovirali su: nekadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, aktuelni gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, univerzitetski profesori Slavo Kukić, Mirko Pejanović, Besim Spahić, kao i Goran Milić, dugogodišnji novinar.Zajedničko zapažanje promotora je posebna emocija u autorovom kazivanju u poglavljima o Bosni, zemlji u kojoj je tridesetih godina prošlog stoljeća rođen u vareškoj općini, a nakon gubitka roditelja u Drugom svjetskom ratu, usljed nedaća koje su potom obilježile djetinjstvo, otišao u Hrvatsku.
Jozelićeva tvrdnja da je Bosni zlo uvijek dolazilo svana provijavala je u promotorskim tezama; Besim Spahić je povodom toga ustvrdio da Bosna "ima odsustvo vlastitog subjektiviteta", a donedavni predsjednik susjedne Hrvatske Stjepan Mesić izjavio da se uprkos svemu, ona nikada neće raspasti.
Srpski lideri u Srbiji treba da poruče Srbima u Bosni i Hercegovini, kao što je iz Zagreba svojevremeno poručeno bh. Hrvatima - da je njihova država Bosna i Hercegovina, glavni grad Sarajevo i da stoga treba u Sarajevu da kreiraju svoju politiku.
"Nek izgube iluziju oni koji misle da se Bosna i Hercegovina može raspasti", zaključio je Mesić,dodavši da će nastojanja njegove zemlje, Hrvatske, da se pridruži Evropskoj uniji, doživjeti potpuni, zaokružen uspjeh tek kad sve zemlje susjedstva budu u evropskoj porodici jer će udružena Evropa biti najsnažniji faktor mira, a samim udruživanjem izgubit će se svaki smisao za rat.
Jozelićeva knjiga "Plači, voljena zemljo" promovirana je u prisustvu brojnih gostiju, a među njima - članova nekadašnjeg i aktuelnog bosanskohercegovačkog političkog establišmenta: Ejupa Ganića, Harisa Silajdžića, Željka Komšića, Ive Komšića, Sulejmana Tihića.
sutra.ba
Постови
